Dobar dan !
Posle malo duže pauze da nastavimo, ali prvo želim svim forumašima Islamske vereispovesti lepe i prijatne Barjamske praznike.
Prilažem jedan jako lep tekst o ovoj temi. Autor teksta je Ajdin Fevzia - Braca iz Sarajeva.
“Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj 24. decembra
1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do
Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao dio Carigradske magistrale koja je,
prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad sa Bečom.
Poslije Berlinskog kongresa (1878.) Austrougarska je okupirala Bosnu i
Hercegovinu i odmah počela intenzivnu gradnju pruga. Okupacione trupe
su gradile pruge na liniji svog prodora u Bosnu, da bi osigurali
snabdijevanje trupa. Već u septembru 1878. godine, započeta je gradnja
uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Desetog dana septembra
1878. godine, u Derventi je osnovana prva direkcija
bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom «Direkcija carskih i
kraljevskih bosanskih željeznica». Direktor je bio austrougarski major –
inžinjer Johan Tomašek.
Osoblje Direkcije sačinjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih
činovnika, 30 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj drugog
osoblja – isključivo stranaca. Domaći radnici su bili pomoćno
osoblje.Vojna uprava je naredila da dionica do Dervente mora biti
završena za dva mjeseca. Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog
kolosjeka Temišvar-Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi
vagoni, vlasništvo firme «Higel i Sagel» koja će graditi i pruge u Bosni. Ta
okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to
su bile uzane pruge kolosjeka 0,76 m. Prugu za Derventu gradilo je 40
inžinjera i 4.000 radnika, a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Nije
bilo vremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata.
U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na
najmanjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum
za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Poluprečnici krivina iznosili su 30
metara, uspon i do 16 promila, a gornji stroj je izrađen od slabih šina tipa
VI, težine 13,5 kg/m i dužine 7 metara. Poseban problem su bile
skretnice, tzv. «ciganke», koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez
podloženih pločica i sa vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od
malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih
snaga, a otvoreni vagoni zvani «loris» imali su nosivost dvije tone.
Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, često je dolazilo
do kidanja vozova u krivinama.
Za putnički saobraćaj preuređeno je 10 «lorisa» na taj način što su u
četiri ćoška vagona postavljeni vertikalni stubovi i razapeto krovno
platno, zvano «SEGEITUH». Čeone strane zakovane su daskama, a bočne
strane kola bile su zastrte zavjesama. Sve ove okolnosti imale su za
posljedicu da su prvih dana u saobraćaju vozna vremena bila enormno
duga, pa je voz iz Bosanskog Broda do Zenice vozio 15 sati. Do korekcije
i poboljšanja tehničkih elemenata pruge došlo je 1880. godine.
Nastavljena je gradnja pruge prema Sarajevu. Nabavljene su nove
lokomotive jačine 50 konjskih snaga, novi dvoosovinski putnički vagoni
druge i treće klase i zatvorena teretna kola.
Prva dionica ove pruge, od Bosanskog Broda do Doboja, završena je 12.
12.02.1879. godine, od Doboja do Žepča 22.04.1879. godine, od Žepča
do Zenice 05.06.1879. godine. Pruga je završena 05.10.1882. godine,
kada je lokomotiva «RAMA» dovezla prvi voz u Sarajevo. Ukupna dužina
ove pruge iznosila je 270.117 km. Tokom dalje eksploatacije, na pruzi su
rađena poboljšanja, a najznačajnije je probijanje tunela Vranduk 1910.
godine i ugradnja šina tipa 4 težine 22 kg, čime je gornji stroj znatno
poboljšan.”
Molim forumaše, pošto nemam nijednu fotografiju stanica od B. Broda do Doboja, ako neko ima bilo bi lepo da priloži, kako bi mogli da u potpunosti obradimo ovu temu.
Pozdrav.
