Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

Moderator/ica: Hamzza

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la Otpravnik vozova » čet maj 20, 2010 4:17 pm

Ćiro_bos je napisao/la:
Otpravnik vozova je napisao/la:
Stara stanica Alipašin Most

Postoji li ova zgrada i danas? Možda bi bilo dobro da je neko poslika iz istoga ugla, sa iste pozicije kao što je ova. Zatim i onaj most i pozicija na Ilidži?
Samo postavljaj majstore, predivne fotke!
pozdrav...


Nažalost ne postoji.
slika
Avatar
Otpravnik vozova
 
Postovi: 582
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:45 pm

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la Otpravnik vozova » čet maj 20, 2010 4:54 pm

slika

Prača
slika
Avatar
Otpravnik vozova
 
Postovi: 582
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:45 pm

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la 441-905 » pet jul 30, 2010 8:30 pm

Jedan video uredak iz 1964. godine na kome se vidi uskotračna stanica Zenica sa lokomotivam na njoj, koje obavljaju redovan posao.

441-905
 
Postovi: 613
Pridružen/a: uto maj 25, 2010 12:39 pm

Re: Željezničke stanice-kolodvori

PostPostao/la KM83 » ned dec 12, 2010 8:44 pm

Evo i od mene par fotki stare želj. stanice u Zavidovićima;

slika

slika

slika
KM83
 
Postovi: 3
Pridružen/a: ned dec 12, 2010 8:34 pm

Re: Željezničke stanice-kolodvori

PostPostao/la KM83 » ned dec 12, 2010 8:46 pm

Još malo slika;

slika

slika
KM83
 
Postovi: 3
Pridružen/a: ned dec 12, 2010 8:34 pm

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la admin » pet apr 29, 2011 2:54 pm

USKOTRAČNA ŽELJEZNIČKA STANICA ZENICA
Pripremio: Mirsad Đulbić

Austrougarskom okupacijom Bosne, septembra 1878. g., nakon 415 godina turske okupacije, Bosna je velikim koracima krenula u tadašnju industrijski razvijenu Evropu. U kratkom vremenu su podignuti značajni privredni objekti: rudnik, željezara, ciglana, fabrika papira i drugi. Preduslov privrednog procvata je dobra komunikacijska mreža. Austrugarska se odlučila na gradnju željeznica. Do tada je bila izgrađena samo željeznička pruga Banja Luka – Bosanski Novi, normalni kolosjek, izgrađena za turske okupacije Bosne.

Za manje od godinu dana, od ulaska austrougarskih trupa, u Zenicu je 08.06.1879. stigla uskotračna pruga, širine kolosjeka 760 mm.

Uskotračna pruga Brod – Sarajevo je kao cjelina bila u prometu do sredine 1947. godine, a nakon toga su u upotrebi bili pojedini njeni dijelovi.

Željeznička stanica Zenica je građena u dvije etape. Prvo su izgrađeni objekti željezničke stanice, ložionice, magacina, obrtaljke i vodotornja. U drugoj etapi je izgrađena zgrada pošte i telegrafa.

Željeznička stanica je bila na sprat, gdje su stanovali željezničarski službenici. Viši željezničarski službenici su imali stanove u zgradi preko puta željezničke stanice. Ta zgrada još postoji. U Zenici je bilo stalno zaposlenih 170÷200 na raznim poslovima, od pružnih radnika do šefa stanice. Sva važnija mjesta su popunjavana iz zemalja koje su činile Austrougarsku. Zgrada željezničke stanice je u cjelosti završena 1886. godine.

Ložionica je bila u funkciji pripreme lokomotiva za vožnju, počev od potpale kotla do održavanja habajućih dijelova lokomotiva i vagona. Zgrada ložionice je nakon 1970. godine preimačena za potrebe preduzeća „Autoremont“.

Obrtaljka je služila za obrtanje lokomotiva u potreban smjer. Lokomotiva bi ušla na obrtaljku, a potom se ručno gurala platforma polovinu kruga (180°), da promijeni smjer. Obrtaljka je služila namjeni sve do 1968. godine.

Vodotoranj je služio za napajanje lokomotiva vodom. Imao je u rezervi 15 m3 vode, što je bilo dovoljno za dvodnevni rad stanice. Napajao se sa gradskoga vodovoda.

Zgrada pošte i telegrafa je izgrađena 10 godina poslije stanične zgrade. Njenom izgradnjom je telegraf u potpunosti napustio staničnu zgradu, osim službenog telegrafa kod šefa stanice.

Pružni prelazi na obje strane željezničke stanice su bili obezbjeđeni rampama uz koje su bile kućice za smještaj pružnih radnika na rampama i skretnicama.

Magacini su služili za prijem i isporuku roba, koje su prevožene željeznicom.

Željeznička stanica je imala tri čekaonice. Čekaonice I i II razreda su bile zasebne i svaka je imala svoje mokre čvorove. U holu kod blagajni, bila je čekaonica za III razred i za putnike koji su koristili prevoz u otvorenim ili zatvorenim teretnim vagonima ( „G“ razred). Peron je bio za sve zajednički, ali su čekaonice imale zasebne izlaze na peron. Peron je u topljim danima bio ljetna bašta stanične restauracije.

Kondukteri I razreda su imali drvene klupice, koje su postavljali pod papučice vagona, kako bi dame i gospoda, mogli lakše ulaziti i silaziti. Kondukteri I razreda su nosili bijele rukavice, kao i mašinovođe putničkih i brzih vozova.

Desno od ulaza željezničke stanice, bio je prostor za fijakere i arabe. Fijakeri su bili za prevoz po čaršiji, a arabe su bile otvorena zaprežna kola, koja su primala 4÷7 osoba sa prtljagom.

Za zgradu željezničke stanice je bio prijedlog da se sačuva kao jedinstvena graditeljska cjelina, ali bijaše to vrijeme, kada se često bez razmišljanja rušilo sve šta je podsjećalo na neka vremena okupacije i kao biva izrabljivanja. Tako je 1964. g. srušena željeznička stanica sa zgradom pošte i telegrafa. Uskotračna pruga je uklonjena 1969. g.

Uz obilje fotografija koje pokazuju sadržaje željezničke stanice uskog kolosjeka, dao sam i dvije fotografije željezničara. Možda neko nekoga svoga prepozna?! Ja imam podatke za većinu, ali nije zanimljivo da kazujem.

Sjećanja (neobavezno za čitanje):

Za uskotračne pruge me vežu drage uspomene, pa sam dodao dva reda vožnje iz 1962.g. Putovao sam mnogim uskotračnim prugama.

Odlazak u tadašnja zenička dječija ljetovališta u Trogiru i Trpnju je sadržavao putovanje ćirom od Sarajeva do Ploča, pa dalje brodom. Tako se putovalo i u Omiš, kad je to ljetovalište otvoreno 1961. g.

Posebno lijepo je bilo moje posljednje putovanje 1972. g. za Dubrovnik. Tada je putovanje cestom trajalo sedam sati, a ćirom iz Čapljine je bilo vrlo zanimljivo i manje od tri sata. Na dijelu pruge oko mjesta Ravno, moglo se iskočiti iz prvoga vagona, nabrati smokava i uskočiti u zadnji vagon. Prije tromeđe na Humu, moglo se izaći radi posjete kaubojskom gradiću, gdje su snimani vestern filmovi po knjigama Karla Maja. Nakon posjete se išlo na slijedeći voz. Na Humu se presjedalo u voz za Zeleniku i Herceg Novi.

Sve do kasnih šezdesetih godina, autobuski saobraćaj iz Zenice sa Travnikom i dalje južno, bio je slab. Ja sam u Livno putovao na slijedeći način: jutarnjim brzim do Lašve, potom na voz za Jajce (u prilogu red vožnje), pa pazim da se smjestim u zadnja dva vagona, koji se u Donjem Vakufu otkače i idu za Bugojno. U Bugojnu se hvata tzv. poštanski autobus. Prtljaga je bila smještena na krovu autobusa. Zimi ako nisu vozili autobusi, prevoz za Kupres i Livno je bio sankama sa zapregama, koje su primale do 14 putnika. To je bilo pravo lijepo. U Livno sam stizao poslije 21,00 sati, a iz Zenice polazio oko 5,00 sati.

U Jajce smo putovali u pionirski kamp „Sutjeska“.

U Novu Bilu smo išli na sreske smotre školskih zadruga.

Lijepa su bila putovanja u Olovo. Prvo do Zavidovića, potom prekrasnom prirodom uz Krivaju do Olova.

Bila je posebno dojmljiva školska ekskurzija 1959. g. na Plitvička jezera, uskotračnom prugom: Lašva – Jajce – Lička Kaldrma.

http://zenica-online.com/2011/02/uskotr ... ca-zenica/
Avatar
admin
Site Admin
 
Postovi: 707
Pridružen/a: pon sep 15, 2008 5:00 am

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la admin » pet apr 29, 2011 3:06 pm

Rušenje uskotračne stanice Zenica

Avatar
admin
Site Admin
 
Postovi: 707
Pridružen/a: pon sep 15, 2008 5:00 am

Re: Željezničke stanice-kolodvori uskog kolosjeka

PostPostao/la cira - 1 » pet apr 29, 2011 9:59 pm

Kad smo kod Zenice da i ja priložim dve stare razglednice vezane za Zenicu.
1 - Panorama Zenice sa železnickom stanicom i prugom. Arhiv Radoslav Jovanovic.
slika

2 - Stanica Zemica. Kolekcija Miroslav Meco. Iz knjige Bosnia-Hercegovina: Narrow Gauge Album, autora Keith Chester.
slika
Avatar
cira - 1
 
Postovi: 42
Pridružen/a: čet jul 15, 2010 8:56 am

Željeznička stanica Višegrad

PostPostao/la visegrad24 » pon feb 27, 2012 1:34 am

visegrad24
 
Postovi: 4
Pridružen/a: sri jan 13, 2010 12:00 am

Prethodna

Natrag na Uskotračna željeznica

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

cron