Juče, danas, sutra

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » čet jul 08, 2010 1:00 pm

Otvaram ovu temu iz potrebe, kako da forumašima tako i cijenjenim posmatračima prikažemo hronološki historijat željeznica u BiH.

Počet će mo od planova i izgradnje prve pruge, dolaska prvog voza, Osmanskog, Austo-Ugarskog perioda, kraljevine Jugoslavije, ex Yu, pa do završetka ratnih zbivanja.

Svakako ako ko bude ima informaciju više neka dopuni, jako smo mu zahvalni.
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » čet jul 08, 2010 1:09 pm

Osmanski period, najvažniji je za historiju željeznica u BiH. To je period u kome počinje izgradnja prve pruge od Dobrljina do Banja Luke, koja je otvorena 1872. godine.

Cilj Osmanske carevine, bio je približavanje Evropi, a Njemačka i Austrija su to vidjele kao pogodnost u iskorištavanju rudnih i šumskih bogatstava BiH.

Austrija je imala dugoročni plan po pitanju okupiranja BiH, pa stim u vezi podržavala je izgradnju pruge Carigrad-Beč.

Prilikom izgradnje pruge Zidani Most-Zagreb-Sisak, Austrija je nastojala da ovu trasu priključi na glavnu, te da na kartu željezničkih pruga uvrsti i BiH.

Turska carevina je 1867. godine odlučila početi sa izgradnjom pruge koja će povezivati Carigrad i Beč, a koja je nazvana Carigradska magistrala, međutim ovaj plan će veoma brzo propasti zbog bankrota glave firme za izgradnju.
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » čet jul 08, 2010 1:15 pm

Godinu dana poslije (1869. godine), krenulo se ponovo u pregovore oko izgradnje pomenute pruge, koja bi bila građena sredstvima kapitalista predvođena baronom Moriš Hirš.

Glavne odrednice ovog ugovora bile su sljedeće: (Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005., str. 11)

1. Dužina pruge iznosit će 2.500 km i prolaziti će kroz Bugarsku, Rumeliju i Bosnu
2. Posljednja točka ove željezničke pruge biti će malo mjesto u Bosni - Dobrljin
3. Veza s željeznicama Europe ostavrit će se prugom Dobrljin – Sisak, a tu prugu će izgraditi Austro – Ugarska monarhija

Izgradnja pruge duge 2 500 km bila je izuzetno zahtjevan, tehnički posao pogotovo na dijelu kroz BiH, koji je obliovao teškim terenima.

Sredinom 1869. godine tim stučnjaka iz Austrije dolazi u BiH sa svom potrebnom dokumentacijom za trasiranje koridora, koji bi počinja iz Dobrljina prolazi kroz Banja Luku, Jajce, Sarajevo, Goražde, Prijepolje.

Polazna tačka pruge u BiH je Dobrljin, trasa bi išla koritom rijeke Une do Bosanskog Novog. Od Bosanskog Novog do Prijedora trasa nastavlja dolinom rijeke Sane, odakle trasa nastavlja dolinom rijeke Gomovnice. Dalje trasa željezničke pruga se spušta u područje rijeke Vrbas i tako dolazi do Banja Luke.
slika

Avatar
ismet222
Postovi: 196
Pridružen/a: pet jun 26, 2009 6:24 pm
Lokacija: Bihac
Kontakt:

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la ismet222 » čet jul 08, 2010 4:26 pm

slika

historijata željeznica

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj 24. decembra 1872. godine. Bila je to pruga normalnog kolosjeka od Banje Luke do Dobrljina (101,6 km), izgrađena kao dio Carigradske magistrale koja je, prema planovima Turske, trebala povezati Carigrad sa Bečom.Poslije Berlinskog kongresa (1878.) Austrougarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah počela intenzivnu gradnju pruga. Okupacione trupe su gradile

pruge na liniji svog prodora u Bosnu, da bi osigurali snabdijevanje trupa. Već u septembru 1878. godine, započeta je gradnja uzane pruge od Bosanskog Broda do Sarajeva. Desetog dana septembra 1878. godine, u Derventi je osnovana prva direkcija bosanskohercegovačkih željeznica, pod nazivom «Direkcija carskih i kraljevskih bosanskih željeznica». Direktor je bio austrougarski major – inžinjer Johan Tomašek.

Osoblje Direkcije sačinjavalo je sedam austrougarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika iz Austrougarske i veći broj drugog osoblja – isključivo stranaca. Domaći radnici su bili pomoćno osoblje.Vojna uprava je naredila da dionica do Dervente mora biti završena za dva mjeseca. Iz Rumunije, gdje je završavana pruga uzanog kolosjeka Temišvar-Oršava, prebačene su lokomotive i raspoloživi vagoni, vlasništvo firme «Higel i Sagel» koja će graditi i pruge u Bosni. Ta okolnost je odredila budući karakter bosanskohercegovačkih pruga, a to su bile uzane pruge kolosjeka 0,76 m. Prugu za Derventu gradilo je 40 inžinjera i 4.000 radnika, a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Nije bilo vremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata.

U prvoj fazi izgrađene pruge, stepen tehničke ispravnosti bio je na najmanjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavao minimum za bezbjedno odvijanje saobraćaja. Poluprečnici krivina iznosili su 30 metara, uspon i do 16 promila, a gornji stroj je izrađen od slabih šina tipa VI, težine 13,5 kg/m i dužine 7 metara. Poseban problem su bile skretnice, tzv. «ciganke», koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez podloženih pločica i sa vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona.

Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani «loris» imali su nosivost dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, često je dolazilo do kidanja vozova u krivinama.

Za putnički saobraćaj preuređeno je 10 «lorisa» na taj način što su u četiri ćoška vagona postavljeni vertikalni stubovi i razapeto krovno platno, zvano «SEGEITUH». Čeone strane zakovane su daskama, a bočne strane kola bile su zastrte zavjesama. Sve ove okolnosti imale su za posljedicu da su prvih dana u saobraćaju vozna vremena bila enormno duga, pa je voz iz Bosanskog Broda do Zenice vozio 15 sati. Do korekcije i poboljšanja tehničkih elemenata pruge došlo je 1880. godine. Nastavljena je gradnja pruge prema Sarajevu. Nabavljene su nove lokomotive jačine 50 konjskih snaga, novi dvoosovinski putnički vagoni druge i treće klase i zatvorena teretna kola.

Prva dionica ove pruge, od Bosanskog Broda do Doboja, završena je 12. 02.1879. godine, od Doboja do Žepča 22.04.1879. godine, od Žepča do Zenice 05.06.1879. godine. Pruga je završena 05.10.1882. godine, kada je lokomotiva «RAMA» dovezla prvi voz u Sarajevo. Ukupna dužina ove pruge iznosila je 270.117 km. Tokom dalje eksploatacije, na pruzi su rađena poboljšanja, a najznačajnije je probijanje tunela Vranduk 1910. godine i ugradnja šina tipa 4 težine 22 kg, čime je gornji stroj znatno poboljšan.Sljedeća izgrađena pruga bila je rudarsko šumska pruga Semizovac-Ivančići. Njena glavna namjena bila je izvoz manganske rude iz bogatog nalazišta kod Čevljanovića i odvoz drvenih poluobrađenih trupaca.

Pruga je predata u saobraćaj 26.01.1885.godine. Želeći što prije uspostaviti komunikaciju od unutrašnjosti ka moru, Austrougarska monarhija se odlučila za gradnju Južne pruge. Prva dionica te pruge od Metkovića do Mostara puštena je u saobraćaj 14.06.1885.godine. Kao odvojak glavne magistralne pruge Doboj-Sarajevo 26.04.1886.godine izgrađena je dolinom rijeke Spreče pruga Doboj-Simin Han (66,7 km). Ta pruga je obezbjeđivala izvoz kvalitetnog uglja i soli iz bogatog Tuzlanskog bazena.

Te iste godine, Direkcija željeznica preseljava se iz Dervente u Sarajevo. Zbog male propusne moći izgrađenih pruga, nastavlja se gradnja Južne pruge od Mostara prema Sarajevu, pa se 22.08.1888. godine u saobraćaj pušta dionica pruge Mostar – Ostrožac, a 10.11.1889. godine prvi voz ulazi u Konjic. Velike probleme graditeljima ove pruge zadavala je vododjelnica Ivan Sedlo, razmeđe Crnog i Jadranskog mora. Sa nadmorske visine 876 m trebalo je na vrlo kratkom odstojanju stići na kotu 279,1 m u Konjic. U tu svrhu izgrađena je zupčanica, djelo švajcarskog inžinjera Romana Abta. Kroz planinu Ivan probijen je tunel dugačak 648 m. Na ukupnoj trasi od Sarajeva do Konjica (55,8 km) postavljena je zupčanica u dužini od 17,8 km. Ova zupčanica je imala nagibe i do 60 promila na dijelu pruge između Konjica i Bradine i 35 promila na dijelu pruge između Pazarića i Bradine. Dio pruge od Konjica do Sarajeva puštena je u saobraćaj 01.08.1891. godine i na taj način je ostvarena veza sa Jadranskim morem. Problem velikog nagiba na pomenutom putu djelimično je riješen 09.04.1931. godine, probijanjem velikog Ivanskog tunela dužine 3223 m. Ukinuta je zupčanica od strane Raštelica prema Pazariću, a pruga korigovana u dužini 6,7 km.

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » čet jul 08, 2010 5:28 pm

Nastavak trase prema Sarajevu podrazumjevao je izradu 3 projekta, od kojih bi najpristupačniji dolazio u obzir.

Godina 1871. bila je godina velikih previranja u Osmasnkoj carevini, promjene prestolonasljednika, te okretanja prema Rusiji. Već ranije stvorene obaveze diktirale su nastavak gradnje pruge od Dobrljina do Banja Luke (1872. godina)

Ahmed Edib ef. bio je glavni komesar zadužen za nadziranje radova sa sjedištem u Prijedoru. Prvi i ključni problem s kojim se susreo bio je pronalazak novčanih sredstava za eksproprijaciju zemljišta.

Period izgradnje prve pruge u BiH protekao je u jeku teške ekonomske krize, građanskih nemira, paljenja objekata uz prugu.

Godina 1871. bila je jako značajna jer je izvšeno polaganje pruge od Prijedora do Bosanskog Novog. Za potrebe radova iz Siska je dobavljeno 7 teretnih vagona primitivne građe a u decembru mjesecu iste godine dolaze i prve dvije lokomotive.
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » čet jul 08, 2010 5:33 pm

Prema dokumentaciji iz ovog perioda smatra se da je 24. decembar 1872. godine datum puštanja prve BiH pruge, a svečano otvorenje se desilo 5. januara 1873. uz prisustvo velikog broja zvanica i uglednika.

Interesovanje u narodu za ovaj događaj bilo je jako veliko, teško je bilo povjerovati da jedan takav stroj može voziti, max. brzinom od 30 km/h, a da nema konjske zaprege.

U narodu je ovaj voz prozvan "šejtan arabom" što u prijevodu znači "vražja kola". U to vrijeme postojala su muška i ženska kola (vagoni).

Ukupna dužina prve pruge u BiH iznosila je 101,6 km ,širine kolosijeka 1435 mm. Na pomenutoj dionici nalazilo se 13 mostova, dužina svakog komada šine iznosila je 6,5 metar, a pruga je bila osposobljena za osovinski pritisak od 7,3 tone
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » pet jul 09, 2010 2:57 pm

Ovim poduhvatom izgrađene su i stanične zgrade u Banja Luci, Prijedoru, Bosanskom Novom i Dobrljinu. U Banja Luci je izgrađena i ložina u kojoj su bile smještene lokomotice.

U okviru ložione nalazilo se 5 lokomotiva serije 40. i 41. , koje su bile izrađene u Njemačkoj i Belgiji.

U početku vozila su dva para vozova sa polaznih stanica, međutim pošto se ovo nije pokazalo ekonomski isplativim, vozo je na kraju saobraćao 2 puta sedmično.

Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005., str. 25
slika

slika
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » pon jul 12, 2010 12:26 pm

Razvoj željeznica u BiH u periodu Austor-Ugarske monarhije

Saobraćaj na pruzi Dobrljin-Banjaluka zatvoren je za saobraćaj 14. decembra 1875. godine. Okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austo-Ugarske monarhije donešena je odluka da se pruga odmah osposobi, tako da je 1878. godine osposobljena pruga od Prijedora do Banjaluke u dužini od 56 km. Seljedeća etapa u obnovi pruge bila je od Prijedora do Bosanskog Novog, a zatim do Dobrljina.

U početku dnevno je saobraćao jedan par vozova, da bi krajem 1879. godine počela saobraćati 4 voza sedmično.

10. aprila 1882. godine konačno je izgrađena pruga od Siska do Dobrljina u dužini od 32 km, tako je već izgrađena trasa kroz BiH dobila dugo očekivanu vezu sa Evropom.

Ova pruga zadovoljavala je minimum tehničkih standarda i specifikacija za dati period, koji je obezbjeđivao sigurnost saobraćaja. Radijus krivina na nekim djelovima iznosio je 30 metara a uspon do 16 promila.
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » pon jul 12, 2010 12:33 pm

Prugom su saobraćale male lokomotive snage od 20 do 40 konjskih snaga i vagoni nosivosti 2 tone.

Do poboljšanja tehničkih i sigurnosnih uslova došlo je tek krajem 1880. godine.

Nastavljena je gradnja pruge prema Sarajevu. Prva dionica pruge na ovom koridoru bila je od Bosanskog Broda do Doboja koja je puštena u funkciju 12.02.1879. godine.

Pruga od Doboja do Žepča puštena je u funkciju 22.04. iste godine. Dva mjeseca kasnije završeni su radovi na djelu pruge od Žepča do Zenice 05.06. 1879. godine.

Lokomotiva "RAMA" dovukla je prvi voz u stanicu Sarajevo 05.02.1887. godine, čime je okončana gradnja pruge duge 270,117 km. Pruga je puštena u saobraćaj 26.01.1885. godine.
slika

Avatar
Bo Bo
Postovi: 2283
Pridružen/a: pon jun 01, 2009 2:50 pm
Lokacija: Sarajevo BiH

Re: Juče, danas, sutra

Post Postao/la Bo Bo » uto jul 13, 2010 9:10 pm

Želeći što brže povezati unutrašnjost BiH željezničkom infrastrukturom sa morem, počinje izgradnja pruge Metković-Mostar. Ova dionica puštena je u saobraćaj 14.06.1885. godine. Godinu dana poslije, u saobraćaj je puštena priključna dionica od Doboja do Simina Hana u dužini od 66,7 km. Ova pruga bila je priključak na glavnu magistralnu Doboj-Sarajevo.

Iste godine dolazi do premještanja željezničke direkcije iz Prijedora u Sarajevo. Mala propusna moć izgrađenih pruga diktirala je potrebu za nastavkom gradnje južne pruge. Tako je 22.08.1888. godine u promet puštena dionica od Mostara do Ostrožca, a 10.11.1889. godine prvi voz ulazi u Konjic.

Veliki problem timu inžinjera predstavljao je prevoj Ivan Sedlo, koji je ujedno bio i vododjelnica. Bilo je potrebno prevazići visinsku razliku Ivan Sedlo 864 m. na 279 m. Konjic putem što kraće trase pruge.

Za potrebu prevazilaženja pomenutog problema izgrađena je zupčanica čiji je idejni autor bio švicarski inžinjer Roman Abta. Kroz planinu Ivan prokopan je tunel dužine 648 metara. Nagibi na trasi, su varirali od 35 do 60 promila.
slika

Odgovorite