www.vozovi.com

Pruga od Konjica do Sarajeva u saobraćaj je puštena 01.08.1891. godine. Ostao je problem, kako prevazići veliku visinsku razliku, koja će djelimično biti otklonjena prokopavanjem novog tunela dužine 3223 metra 09.04.1931. godine

Pruga Lašva-Travnik izgrađena je 1893. godine a od Travnika do Bugojna izgradnja pruge završena je godinu dana poslije.

Sedmog decembra 1895. godine završena je izgradnja pruge Podlugovi-Breza-Vareš u dužini od 24,5 km. Služila je isključivo za eksplataciju rudnih i drvnih bogatstava iz ovog dijela BiH.

Pomenuta godina smatra se ujedno i godinom završetka intenzivne izgradnje pruga u BiH u periodu Austo-Ugarske monarhije. Tri godine poslije 1898. godine izgrađeno je novih 179,6 km puge na relacijama Gabela-Zelenika, Uskoplje-Dubrovnik i Hum–Trebinje.

Za potrebe gradske željeznice grada Sarajevo izgrađeno je 5,71 km pruge, pored ovog potrebno je napomenuti da je izgrađeno 571 km šumske i rudničke željeznice u privatnom vlasništvu, čija je isključiva namjera bila eksplatacija prirodnih bogatstava.

Po okončanju vladavine A-U monarhije završen je i period intenzivne izgradnje pruga u BiH. S tim u vezi možemo zaključiti da je pomenuta monarhija dala veliki pečat na historiju željeznica BiH.

U periodu od 1918. do 1942. godine, izgrađene su sljedeće trase pruga: Bosanski Novi – Bosanska Krupa (04.10.1920.) i pruga Bosanska Krupa – Bihać (17.01.1924). To su bile pruge normalnog kolosjeka.

Od pruga uzanog kolosjeka izgrađene su sljedeće: Bosanska Rača–Bijeljina, Bijeljina-Ugljevik, Trebinje-Bileća, Pazarić–Tarčin i Metkovići-Ploče.

Period poslije II svjetskog rata je period izgradnje omladinskih pruga, Brčko-Banovići (89,100 km), Šamac-Sarajevo (238 km). Prva je puštena u saobraćaj 07.11.1946. , a druga 15.11.1947. Ovo su bile pruge normalnog kolosjeka.

U narednom periodu izgrađene su pruge Bihać-Knin (28.11.1948) . Modriča–Gradačac (1951.), Doboj–Tuzla (27. 08. 1953), Sarajevo–Ploče (01.10.1968) .Od 1966. do 1978. godine, ukinute su sve uzane pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Kratka hronologija:

Karta željezničkih pruga u BiH ( u posljednjim godinama vladavine Austro – Ugarske monarhije)

Fevzija Ajdin, Historija željeznica Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005., str. 44

Dok se zeljeznički saobraćaj bio preplavlje parnim lokomotivama i klasičnim vozovima s nekoliko vagona u kompoziciji, u isto vrijeme se uvode u saobraćaj i motorni vozovi.

Prvi uzani motorni voz pušten je u saobraćaj 20.07.1938. godine na relaciji Beograd–Sarajevo–Dubrovnik.

Ovi motorni vozovi serije 801 bili su trodijelni, imali su 23 mjesta u prvom razredu, 66 mjesta u drugom razredu i četiri pomoćna mjesta u hodniku. Težina voza je bila 75 t, dužina 46,2 m a najveća brzina kojom se kretao je bila 50 km/h.

Srija 801

1992. godine je period elektrifikacije bosanskohercegovačkih pruga i uvod najsavremenijih tehnologija u željezničkom saobraćaju. Izgrađeni su centri daljinskih upravljanja u Doboju, Rajlovcu i Bosanskom Novom, a APB, telekomanda vuče, telekomanda saobraćaja ,obezbjeđivali su visoki stepen bezbjednosti u odvijanju željezničkog saobraćaja.

Remontovane su pruge, povećane su brzine vozova poboljšana propusna moć pruga i obnovljen vozni i vučni park. Bosanskohercegovačke željeznice uvrstile su se u red modernih savremenih željeznica Evrope.

Toliko od mene što se tiče ove teme. Ovo je bilo ukratko, nisu obuhvaćeni svi aspekti razvoja željezničkog saobraćaja u BiH. Svaka dopuna je jako dobro došla. Ovom prilikom zahvaljujem se kolegi igorailwayman na ustupljenim materijalim za otvaranje pomenute teme.

Pozdrav Bo Bo ;) .

Svaka čast za napravljeni posao i trud.Ovo nisam razumio:

Bo Bo wrote:Izgrađeni su centri daljinskih upravljanja u Doboju, Rajlovcu i Bosanskom Novom,

Ovde se vjerovatno misli na centre upravljanja napajanja vozne mreže,drugo neznam šta bi bilo, i

Bo Bo wrote:telekomanda vuče

ovo pojma nemam šta bi bilo?

Pozdrav!

Malo je poznato nasim sugradjanima da je prva pruga u Bosni i Hercegovini izgradjena upravo na nasim prostorima i to na relaciji Dobrljin-Bosanski Novi-Banja Luka. Naime, odluku o gradnji pruge donio je Turski sultan Abdul Aziz Han 1867 godine.

Ova pruga je trebala biti sastavni dio zeljeznicke magistrale Istanbul-Bec. Nedugo nakon ove odluke Turska vlada sklapa ugovor o gradnji pruge sa Baronom Morisom Hirsom, koji osniva posebnu kompaniju pod nazivom "Drustvo za eksploataciju zeljeznica u Turskoj Evropi". Gradnja pruge od Turske granice kod Dobrljina prema Banja Luci pocinje u maju 1870 godine dolaskom Austrijskih inzinjera u Bosanski Novi.

Prilikom trasiranja pruge veliki problem predstavlja la su privatna imanja preko kojih je bila trasirana pruga. Tim povodom Vlada Bosanskog vilajeta preko svojih organa u sandzacima i kadiucima obavijestila je sve vlasnike zemljista koja se nalaze na utvrdjenoj trasi zeljeznicke pruge, da ce u skladu sa ugovorom o gradnji pruge biti adekvatno obesteceni. Bilo je i onih nasih rahmetli sugradjana koji su pored darovanja zemljista dali i znacajna novcana sredstva, zeleci iskazati odanost sultanu, domovini Bosni i mocnom Turskom carstvu.

Navodim neka imena darovatelja neka ih Allah dz.s.nagradi i podari prelijepi dzennet, a to su: Abdulmalik i Ibrahim Dizdarevic, Hadzi Abdija, Mustafa i Ibrahim Causevic, Murat efendija, Hadzi Mehmed Muradbegovic, Hasan-aga Dzehic, Hadzi Sulejman Sehovic, Ibrahim beg od Ravnica, Mustafa i Nuraga Kukic i drugi. Nakon mukotrpnih radova u jesen 1871 godine polozene su prve sine od Dobrljina do Bosanskog Novog. Nakon toga radovi su ubrzani,a pruga biva zavrsena do kraja novembra iste godine.

Pruga je zvanicno pustena u saobracaj 24.decembra 1872 godine. U medjuvremenu u Bosanski Novi je dopremljeno 7 teretnih i 3 putnicka vagona, te 2 parne lokomotive. Transport je izvrsen ladjama Savom od Siska do usca Une, a zatim Unom do Bosanskog Novog. Nakon prolaska prvih vozova narod je s velikim cudjenjem i zaprepastenjem, a narocito nepovjerenjem gledao voz. Tesko se moglo povjerovati "da zaprega bez konja" juri brzinom od 30 km/h. Ovo nevidjeno cudo narod proziva "sejtan arabom"(vrazijim kolima). Dolazak voza u stanice najavljivao je telal, a zatim bi se narod iskupljao da vidi cudo na zeljeznom putu.

Zeljeznice BiH u tom periodu egzistirale su kao Carska i kraljevska Bosanska zeljeznica, a poslije kao Bosanska drzavna zeljeznica. Gradnja pruga je nastavljena i u periodu Kraljevine Jugoslavije, a nastavljena i socijalistickoj Jugoslaviji. Uzane pruge u BiH egzistirale su ravnih 100 godina, posljedja uzana pruga ukinuta je u augustu 1978 godine. Zadnja izgardjena pruga u BiH je pruga je Tuzla- Zvornik.

Danas BiH ima 1038 km zeljeznickih pruga .U proteklom ratu zeljeznice su pretrpjele velike materijalne stete koje se mjere milijardama maraka. U BiH egzistiraju 2 zeljeznicke uprave Zeljeznice FBiH i Zeljeznice RS koje zajedno cine krovnu Bosansko-Hercegovacku zeljeznicku javnu korporaciju.

Malo o kraju uzane pruge Ploče-Sarajevo. Posljednji svečani vlak je krenuo iz Ploča u 7.30 sati. Lokomotiva je bila čašljinska 83-146 sa Kobelovim dimnjakom. Ista je bila na zasićenu paru. Sastav vlak je bio službeni + pet putničkih vagona. Strojovođa je bio iz Jablanice Alija Klepo a ložač Zdravko Ljoljić. Šef kolodvora u Pločama je bio Branko Brkan. Prometnik koji je otpremio vlak je bio Vlado Vrankić. Na tom svom posljednjem putovanju vlak je imao i posljednju žrtvu. Poginula je četrdesetogodišnjakinja Jela Jerković iz Kule Norinske. Taj jesenji dan bilo je kišovito. Ljudi su uz prugu nosili rakije, suhih smokava i drugog da počaste osoblje. Nesretnica je valjda htjel strojno osoblje počastiti u vožnji. Kišobran joj je zapeo za lokomotivu i nju je povuklo pod kotače. Vlak je stigao u Mostar sa 150 minuta zakašnjenja.
Slijedi nastavak.