Veranda na šinama

Tramvaji koji su vozili do 1960 godine

Veranda na šinama

PostPostao/la admin » sri jun 03, 2009 11:26 am

Dio ─Źlanka iz nezavisnog magazina Dani.
Pri─Źa po─Źinje otprilike ovako Uo─Źi Nove 1885. godine silan svijet, odjeven u sve─Źane haljine, okupio se na malom trgu u Ferhadiji. Na tek polo┼żenim ┼íinama, ┼íto su se svjetlucale na hladno─çi, stajao je drveni vagon-tramvaj upregnut u konja bijelca. Vagon je sa svih strana bio uokviren prozor─Źi─çima na kojima su se ko─Źoperile tanke zavjese pa je izgledalo kao da se veranda neke bogate ku─çe s Vratnika spustila u ─Źar┼íiju.
slika
Johan Hanke vozi prvi tramvaj
Objavljeno je da od tog dana u Sarajevu po─Źinje saobra─çati tramvaj - ─Źudo jo┼í nevi─Ĺeno u srednjoj Evropi - i da ─çe vo┼żnja od Ferhadije do Uzane ┼żeljezni─Źke stanice trajati trinaest minuta, ┼íto ─çe ko┼ítati pet krajcera. Tramvaj je u jednoj vo┼żnji mogao povesti 28 ljudi pa je kondukter, koji je po posebnim propisima gradske vlade bio "pristojno odjeven i nije zaudarao po alkoholu i bijelom luku", pozvao prve putnike u tramvaj. Kada se tramvaj napunio, zvonce je zazvonilo i brkati "tramvajd┼żija" Johan Hanke potjerao je svog bijelca po ┼íinama. Tramvaj je oti┼íao prema Marindvoru, a na Ferhadiji, mjestu gdje ─çe se kasnije izgraditi prava gradska tramvajska stanica, ostalo je 28 pari cipela!
Prije toga da ne bi za d┼żabe izrovali be─Źke ili pe┼ítanske ulice, Austro-Ugari su odlu─Źili "konjsku ┼żeljeznicu" - kako se tada nazivao tramvaj - isprobati prvo u Sarajevu. Tako se u ljeto 1884. godine po─Źelo sa kopanjem sarajevskih ulica i polaganjem tramvajskih ┼íina. Tom prilikom Sarajevo je ostalo bez jednog od najljep┼íih mostova - kamenog mosta koji je premo┼í─çavao Ko┼íevski potok kod Alipa┼íine d┼żamije, ali je dobilo i titulu prvog grada na Balkanu i u srednjoj Evropi koji je imao tramvaj.
Naprijed i curik Prva tramvajska pruga u Sarajevu bila je duga 3,1 kilometar, a po─Źinjala je od dana┼ínjeg Ekonomskog fakulteta, pru┼żala se Ferhadijom i dalje glavnom gradskom ulicom (dana┼ínjom Titovom) preko Marindvora i zavr┼íavala na Uzanoj ┼żeljezni─Źkoj stanici. Tada je napravljena samo jedna traka, pa je tramvaj funkcionirao po sistemu "naprijed i curik", odnosno tako ┼íto se konj koji ga je vukao, kada bi do┼íao do zadnje stanice, isprezao i ponovo uprezao, ali na suprotnu stranu vagona i vra─çao se istim ┼íinama kojim je i do┼íao. Bilo je propisano da jedan konj ne smije voziti vi┼íe od dva kruga, kako se ne bi iscrpio. Prvi tramvaj kretao je ujutro u pet sati, dakle sat prije nego je iz Sarajeva kretao prvi voz. Ljudi su tada komentarisali kako tramvaj ide "glatko, ─Źisto, ne─Źujno, kao po dlanu". Tramvajska karta bila je tamnocrvene boje i ispisana na srpskohrvatskom, njema─Źkom i turskom jeziku. U dana┼ínjoj Strossmayerovoj ulici bila je izgra─Ĺena i remiza - ┼ítala za konje i spremi┼íte za tramvaj.
Tramvaj zvani inspiracija Tramvaj je malo koga ostavljao ravnodu┼ínim. On je umjetnicima tog doba postao inspiracija za njihova djela, a sarajevskoj raji za izmi┼íljanje pri─Źa o "zelenoj a┼żdahi" i "┼íejtanu". Muzi─Źar ┼á. Bosiljevac je za prvu vo┼żnju sarajevskog tramvaja skladao brzu polku za klavir pod nazivom Sarajevski tramvaj, dok je jedan njema─Źki slikar po imenu K├╝rchner u akvarelu naslikao "jurnjavu konjskog tramvaja sarajevskim ulicama". A za izvjesnog slikara Kere┼íte┼íija moglo bi se komotno re─çi da je bio prva osoba zadu┼żena za marketing i propagandu sarajevskog tramvaja. Ispod svoje slike konjske gradske ┼żeljeznice on je napisao: "Dobar pje┼íak ne mo┼że prije do─çi. Cijena 5 krajcera."
Struja umjesto konja Deset godina kasnije, 1. maja 1895. godine, konje ─çe zamijeniti struja, i prvi tramvaj, zaka─Źen samo jednom elektri─Źnom ┼ítangom za ┼żicu, po─Źet ─çe kru┼żiti Sarajevom. Trasa tog tramvaja i┼íla je od ┼żeljezni─Źke stanice, koja se nalazila kod dana┼ínjeg hotela "Bristol" pa do Latinske ─çuprije. Vozila koja su kori┼ítena proizvela je firma "Simens-Sohukert" i bili su to prvi tramvaji nastali u njenim pogonima.
Ali, u elektri─Źnu a┼żdahu gra─Ĺani nisu imali povjerenja pa je isprva tramvaj uglavnom kru┼żio poluprazan. Ipak, ve─ç sljede─çe godine, 6. septembra, elektri─Źni tramvaj zabilje┼żit ─çe rekordan broj prevezenih putnika - ─Źak 3.800 ili skoro 15 odsto cjelokupnog stanovni┼ítva Sarajeva.
Pove─çan broj putnika tra┼żio je zna─Źajne izmjene u re┼żimu saobra─çaja pa su, umjesto svakih 15 minuta, tramvaji kretali svakih deset minuta sa polazne stanice. Pruga je produ┼żena do Vije─çnice 1. decembra 1897. godine, a nepunu godinu dana poslije u saobra─çaj je pu┼ítena jo┼í jedna linija koja je i┼íla dana┼ínjom Titovom ulicom do Katedrale. Preko Ba┼í─Źar┼íije 1923. godine ┼íinama su povezane Obala i Titova ulica, a iza Tvornice duhana izgra─Ĺena je nova remiza.
Zdravlje i teatar Elektri─Źni tramvaji imali su odvojene vagone za pu┼ía─Źe i nepu┼ía─Źe. ─îak su jedno vrijeme vagoni bili odvojeni za dame i mu┼íkarce, ali se zbog nerentabilnosti brzo od toga odustalo. Carska i kraljevska bosanska ┼żeljeznica gledala je da na svaki na─Źin ugodi putnicima pa je, pored toga ┼íto je posebnim odredbama propisala na─Źin odijevanja i dr┼żanja higijene kod voza─Źa i konduktera, 1891. godine izdala nalog da u dane kada se u gradu odr┼żavaju teatarske predstave, posljednji tramvaj umjesto u deset vozi pola sata kasnije.
Avatar
admin
Site Admin
 
Postovi: 711
Pridru┼żen/a: pon sep 15, 2008 4:00 am

Re: Veranda na šinama

PostPostao/la gc » sub jun 06, 2009 1:48 am

Nesto starih razglednica sarajevskih uskotracnih tramvaja i infrastrukture.
Za pocetak one iz austrougarskog perioda.

slika

slika

slika

slika
gc
 
Postovi: 172
Pridru┼żen/a: uto jun 02, 2009 12:21 am

Re: Veranda na šinama

PostPostao/la gc » pet jul 16, 2010 10:12 pm

slika


slika
gc
 
Postovi: 172
Pridru┼żen/a: uto jun 02, 2009 12:21 am


Natrag na Tramvaj uzanog kolosjeka u Sarajevu

Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

cron