Šestodva'esosmicu je malo udarilo sunce, pa na displeju nikako nije uspevala da pokaže destinaciju, pored svih napora mašinovođe i vozopratnog osoblja:
Ima čak i 1. razreda, ali ne mnogo:
Upravljačka kabina DMV 628:
Putnički prostor:
Kad smo krenuli ka Berlinu već se bilo smrklo, pa nije vredelo slikati, naročito pri brzini od 160 km/h. Većina putnika nije ni imala kartu, već su je kupili od konduktera, po istoj ceni od 10 EUR, kao i na blagajni. Uglavnom su to bili turisti koji su iz Berlina išli na jednodnevni izlet u Ščećin. Interesantno je da je kondukter prodavao kartu onima koji je nisu imali, a nama koji smo imali nije pregledao. Posle jednog sata i 45 minuta vožnje stižemo na Berlin Ostbahnhof (istočnu stanicu). Ja sam tu izašao pošto se hostel koji sam rezervisao nalazio u blizini te stanice, a voz je dalje produžio preko glavne stanice do krajnje stanice Berlin Zoo. Na Couchsurfingu nisam uspeo da nađem domaćina jer sam počeo da tražim samo par dana ranije, a Berlin je jako popularan grad.
Berlin Ostbahnhof i REx iz Ščećina koji nastavlja ka Berlin Zoo:
Nastavak sledi
Russia-Prussia 2011
Moderator: ZlayoZg
Re: Russia-Prussia 2011
Da konačno nastavim putopis i privedem ga kraju. Možda je bila loša ideja staviti sve u jednu temu. Ako budem pravio ovako veliki putopis u budućnosti, svakako ću razmotriti da ga podelim na manje delove.
Iz svog hostela u nekadašnjem Istočnom Berlinu upućujem se cipelcugom, ka zapadu, tj. Alexanderplatz-u:
Na Alexanderplatz-u je poznati toranj, kao i železnička stanica Alexanderplatz. Ona se nalazi na glavnoj železničkoj saobraćajnici istok-zapad koja prolazi kroz centar grada. Na Alexanderplatz-u ima i finog tramvajskog prometa.
Iz svog hostela u nekadašnjem Istočnom Berlinu upućujem se cipelcugom, ka zapadu, tj. Alexanderplatz-u:
Na Alexanderplatz-u je poznati toranj, kao i železnička stanica Alexanderplatz. Ona se nalazi na glavnoj železničkoj saobraćajnici istok-zapad koja prolazi kroz centar grada. Na Alexanderplatz-u ima i finog tramvajskog prometa.
Re: Russia-Prussia 2011
Taman kad sam rešio da nastavim, internet konekcija me izdala...No, sad je OK.
Nedaleko od Alexanderplatz-a je Crkva sv. Marije iz 13. veka:
I, ako se ne varam, Neptunova fontana:
Detalji iz Crkve sv. Marije:
Nedaleko od Alexanderplatz-a je Crkva sv. Marije iz 13. veka:
I, ako se ne varam, Neptunova fontana:
Detalji iz Crkve sv. Marije:
Re: Russia-Prussia 2011
Na drugoj obali reke Špreje je Berlinska katedrala:
Na ovoj slici odnos veličina nije verno prikazan:
U blizini katedrale je Muzejsko ostrvo, koje je na listi svetske baštine UNESCO. Muzeje na ostrvu su gradili pruski kraljevi, i oni spadaju u jedne od najznačajniji muzeja na svetu. Na ostrvu se nalazi 5 muzeja, Stari muzej, Novi muzej, Stara nacionalna galerija, Muzej Bode i Muzej Pergamon. O njima nešto više kasnije, za sad par slika:
Na ovoj slici odnos veličina nije verno prikazan:
U blizini katedrale je Muzejsko ostrvo, koje je na listi svetske baštine UNESCO. Muzeje na ostrvu su gradili pruski kraljevi, i oni spadaju u jedne od najznačajniji muzeja na svetu. Na ostrvu se nalazi 5 muzeja, Stari muzej, Novi muzej, Stara nacionalna galerija, Muzej Bode i Muzej Pergamon. O njima nešto više kasnije, za sad par slika:
Re: Russia-Prussia 2011
Stara nacionalna galerija:
Ono što će vozoljubiteljima biti interesantno je da preko ostrva prolazi četvorokolosečna pruga (2 koloseka za S-Bahn, 2 za obične vozove):
Muzeji Pergamon i Bode i železnički most između:
A u ulici preko puta ulaza u ova dva muzeja postoji tramvajski kolosek. Nailaze tramvaji iz poprečne ulice:
Ono što će vozoljubiteljima biti interesantno je da preko ostrva prolazi četvorokolosečna pruga (2 koloseka za S-Bahn, 2 za obične vozove):
Muzeji Pergamon i Bode i železnički most između:
A u ulici preko puta ulaza u ova dva muzeja postoji tramvajski kolosek. Nailaze tramvaji iz poprečne ulice:
Re: Russia-Prussia 2011
Muzej Pergamon:
Prugom preko ostrva prolazi Regio Express:
Kao i InterCity Express:
A nekada su tuda i parnjače išle, kao na primer ova 12.12.1951. koju je uslikao Peter Heinz Junge:
Prugom preko ostrva prolazi Regio Express:
Kao i InterCity Express:
A nekada su tuda i parnjače išle, kao na primer ova 12.12.1951. koju je uslikao Peter Heinz Junge:
Re: Russia-Prussia 2011
Nastavljam svoj cipelcug pohod na Brandenburšku kapiju. U jednoj od uličica nailazim na DMV klase 605 (ICE-TD), tj. nagibni dizel ICE, koji saobraća na relaciji Berlin - Hamburg - Kopenhagen :
I na još jedan REx:
I na stanicu Friedrichstrasse:
I evo je, Brandenburška kapijam, sa jedne:
i sa druge strane:
I na još jedan REx:
I na stanicu Friedrichstrasse:
I evo je, Brandenburška kapijam, sa jedne:
i sa druge strane:
Re: Russia-Prussia 2011
Od Brandenburške kapije počinje Tiergarten, najveći park u Berlinu. U neposrednoj blizini kapije je spomenik Geteu:
U malo manjoj blizini je i neobičan memorijal žrtvama Holokausta:
U smeru Potsdamer Platz-a je zgrada Deutche Bahn-a:
U malo manjoj blizini je i neobičan memorijal žrtvama Holokausta:
U smeru Potsdamer Platz-a je zgrada Deutche Bahn-a:
Re: Russia-Prussia 2011
Ovako izgleda nova četvrt u okolini Potsdamer Platz-a:
U ovom kraju su se nekad nalazile 2 jako važne železničke stanice, Anhalter Bahnhof i Potsdamer Bahnhof, koje su bile manje od jednog kilometra udaljene jedna od druge. Danas ni jedna ni druga stanica ne postoji (napravljena je nova podzemna stanica Potsdamer Platz za S-Bahn i R/RE vozove). Obe stanice su bile veoma razrušene u II Svetskom ratu. Međutim, posle rata Anhalter Bahnhof je delimično obnovljen i služio je za vozove ka gradovima u Istočnoj Nemačkoj. Kako su se ove dve stanice nalazile u Zapadnom Berlinu, a odnosi između zapadnog i istočnog bloka zahladneli, vozovi su prebačeni na Ostbahnof u Istočnom Berlinu. Anhalter Bahnhof, ionako u lošem stanju je srušen u 8. mesecu 1961. godine.
Ovako je izgledao Anhalter Bahnhof negde oko 1910. godine:
A ovako 1951. godine:
Što se Potsdamer Bahnhof-a tiče, posle II Svetskog rata bilo je pokušaja restauracije, međutim između 1957. i 1960. godine, svi ostaci stanice su uklonjeni.
Potsdamer Bahnhof oko 1900. godine:
Dugačka zelena površina je mesto gde se nalazio Potsdamer Bahnhof, danas Tilla Durieux park:
U ovom kraju su se nekad nalazile 2 jako važne železničke stanice, Anhalter Bahnhof i Potsdamer Bahnhof, koje su bile manje od jednog kilometra udaljene jedna od druge. Danas ni jedna ni druga stanica ne postoji (napravljena je nova podzemna stanica Potsdamer Platz za S-Bahn i R/RE vozove). Obe stanice su bile veoma razrušene u II Svetskom ratu. Međutim, posle rata Anhalter Bahnhof je delimično obnovljen i služio je za vozove ka gradovima u Istočnoj Nemačkoj. Kako su se ove dve stanice nalazile u Zapadnom Berlinu, a odnosi između zapadnog i istočnog bloka zahladneli, vozovi su prebačeni na Ostbahnof u Istočnom Berlinu. Anhalter Bahnhof, ionako u lošem stanju je srušen u 8. mesecu 1961. godine.
Ovako je izgledao Anhalter Bahnhof negde oko 1910. godine:
A ovako 1951. godine:
Što se Potsdamer Bahnhof-a tiče, posle II Svetskog rata bilo je pokušaja restauracije, međutim između 1957. i 1960. godine, svi ostaci stanice su uklonjeni.
Potsdamer Bahnhof oko 1900. godine:
Dugačka zelena površina je mesto gde se nalazio Potsdamer Bahnhof, danas Tilla Durieux park:
Re: Russia-Prussia 2011
U oblasti oko Tiergartena jedno pored drugog nalaze se Crkva sv. Mateja:
i Berlinska filharmonija:
U centru Tiergartena je Stub Pobede, simbol pobeda Pruske u ratovima protiv Austrije i Francuske u 19. veku. Samo zahvaljujući tome što je pre II Svetskog rata prebačen na ovu lokaciju uspeo je da preživi ratna razaranja. Posle II Svetskog rata Francuzi su planirali da ga dignu u vazduh, ali su SAD i Velika Britanija vetom to sprečili:
Dve gospoje u rozlom su se slučajno tu zadesile
Posle malog odmora odlučujem da se uputim ka novoj Glavnoj železničkoj stanici. Usput prolazim pored Reichstag-a, zgrade parlamenta Nemačke:
i Berlinska filharmonija:
U centru Tiergartena je Stub Pobede, simbol pobeda Pruske u ratovima protiv Austrije i Francuske u 19. veku. Samo zahvaljujući tome što je pre II Svetskog rata prebačen na ovu lokaciju uspeo je da preživi ratna razaranja. Posle II Svetskog rata Francuzi su planirali da ga dignu u vazduh, ali su SAD i Velika Britanija vetom to sprečili:
Dve gospoje u rozlom su se slučajno tu zadesile
Posle malog odmora odlučujem da se uputim ka novoj Glavnoj železničkoj stanici. Usput prolazim pored Reichstag-a, zgrade parlamenta Nemačke: