Toliko puta do sad slikana, ali nikako da napišemo njenu životnu priču. Izgradnja željezničke stanice Sarajevo ili kako se još često zvala Nova željeznička stanica počelo je početkom juna 1947. godine. Radovi na normalnoj pruzi Šamac-Sarajevo uveliko su trajali.
Idejni projekt stanice uradio je tim inžinjera iz Čehoslovačke i Istočne Njemačke. Lorenc Eichberger bio je glavni rukovodilac tehničkih radova od prvog dana pa do završetka. Objekat je bio izuzetno značajan kako po konstrukciji tako i vremenu izgradnje. Predstavljao je svojevrsni spomenik burnog vremnena u kojem je građen.
U junu mjesecu 1948. godine nastaju prvi problemi i potečkoće. Tim inžinjera i Čehoslovačke i Istočne Njemačke se povlači zbog rezolucije informbiroa.
Obavezu izgradnje stanice na sebe je preuzelo Ministarstvo građevina BiH. Posao projektovanja stanice preuzimaju Jahiel Finci, Muhamed Kadić i Emanuel Šamanek. Profesor dr. Hacera i njegov saradnik dr. Novaček, bili su glavni inžinjeri koji su trebali predočiti konstruktivno rješenje stanice.
Dopuno glavnog idejnog i izvedbenog projekta dao je ing. Bogdan Stojkov.
Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Last edited by Bo Bo on Thu Apr 21, 2011 9:57 pm, edited 1 time in total.
Re: Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Prof. Hacera kao projektant riješio je lokaciju stanice u dva nivoa. Podprostor stanice i visina poda hale su gotovo u istoj visini, dok je plato preona i kolosijeka 4,5 metara viši. Izgradnja podzemnih tunela, ulaznih stepeništa na perone tražila je cjelovito rješenje.
Strop glavnog hola izveden je od 9 armirano-betnskih visećih ljuski, geometrijskog oblika hiperboličnog paraboloida.
Izvedba ovakve konstrukcije bez visokih kranova, i postojanje samo dvije vertikalne dizalice zahtjevala je visoku smjelost i ličila faraonskom poslu izgradnje piramida.
Paralelno sa izgradnjom željezničke stanice išla je i izgradnja sporedne barake. Njena osnovna namjena bila je neometano odvijanje željezničkog saobraćaja.
Strop glavnog hola izveden je od 9 armirano-betnskih visećih ljuski, geometrijskog oblika hiperboličnog paraboloida.
Izvedba ovakve konstrukcije bez visokih kranova, i postojanje samo dvije vertikalne dizalice zahtjevala je visoku smjelost i ličila faraonskom poslu izgradnje piramida.
Paralelno sa izgradnjom željezničke stanice išla je i izgradnja sporedne barake. Njena osnovna namjena bila je neometano odvijanje željezničkog saobraćaja.
Re: Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Svojevrsnim zalagenjem svih uposlenih, radovi na ljuskastoj krovnoj konstrukciji, njeno betoniranje i armiranje zavšeno je u kasnu jesen 1949. godine. Nakon toga pristupilo se pokrivanju korava i ljuskastih uvala limom.
Te radove radile su vrsne zanatlije vrijedne pomena Aleksandar Cizerlin i Asim Pecara. Stanica je ukrovljena sredinom 1950. godine. Tim povodom iz štampe je izašla publikacija pod nazivom "Primjena armirano-betonskih ljuskastih konstrukcija"
O obimu radova koje je trebalo završiti na željezničkoj stanici najbolje govore sljedeće dvije fotografije iz 1958. i 1960. godine.
Te radove radile su vrsne zanatlije vrijedne pomena Aleksandar Cizerlin i Asim Pecara. Stanica je ukrovljena sredinom 1950. godine. Tim povodom iz štampe je izašla publikacija pod nazivom "Primjena armirano-betonskih ljuskastih konstrukcija"
O obimu radova koje je trebalo završiti na željezničkoj stanici najbolje govore sljedeće dvije fotografije iz 1958. i 1960. godine.
Last edited by Bo Bo on Thu Apr 21, 2011 10:37 pm, edited 1 time in total.
Re: Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Radovi na izgradnji željezničke stanice Sarajevo završeni su 1953. godine, kada je ujedno izvršeno svečano otvorenje. U nastavku nekoliko fotografija stanice iz 50., 60. godina.
Početkom 1954. godine,
Pogleda na trg sa tarase željezničke stanice,
Početkom 1954. godine,
Pogleda na trg sa tarase željezničke stanice,
Re: Željeznička stanica Sarajevo kroz vrijeme
Sanacija donjeg stroja željezničke stanice Sarajevo, 1983. godina. Foto arhiv: Sadik B.