




Moderator: Hamzza
Za drugu fotografiju mosta moglo bi se reći da je most sa Vojnice. S obzirom na činjenicu da više nego idealno poznajem pomenuti teren, prema konfiguraciji terena sa nje cijenim da je to taj most.Ćiro_bos wrote:Hvala kolega Macak na sličicama i tekstu koji život znače...meni još uvijek i jedan komentar:
Za ovu sliku mosta se često pretpostavlja da je sa odvojne pruge ZOK-a , od Careve Ćuprije prema Duboščici, preko rijeke Vojnice...Tretiran kao najveći drveni most u evropi, visok oko 25 metara i dug oko 85...Macak wrote:Nešto od mostova:
Za usporedbu postoji još jedna sličica tog mosta, za koju sam ja u svom putopisu "Krivaja , ZOK i ja" ustvrdio i utvrdio da pretstavlja autentičnu snimku toga mosta, a ne ova gore.
Ako neko hoće, neka da pogleda evaj link:
http://vozovi.com/forum/viewtopic.php?f ... 0&start=20
pozdrav...
Pruga Zavidovići-Olovo-Han Pijesak-Kusače dolaskom Austro-Ugarske monarhije izgrađena je kao šumsko-industrijska pruga za eksploataciju drvene mase. Dugačka je 118 km, a imala je pet odvojaka dužine tri do 20 km, koji su služili za prevoz drveta. Pruga je, zbog predstojećeg rata, 1913.godine produžena do Žepe, tako da je njena ukupna dužina tada iznosila 133 kilometra. A od 1926-30 godine pruga je izbila na rijeku Drinu preko Vratara do Ribioca kod mjesta Slap, a kroz šumsko područje Ratak-Devetak.
Od stanice Kusače pruga ide uz dolinu potoka Žepa, preko sela Rijeke, južnije od Podžeplja, preko Brložnika, sela Gođenja i Mandre, do Ribioca (Podzide), sa dužinom od 15.2 km. Građa se eksploatisala, izvozila iz šume, prevozila do lagera, a onda prugom odvozila do Podzide. Odatle su se vagoni čekrkom spuštali do Slapa. Sistem prevoza je bio tako organizovan da je u isto vrijeme niz okomito brdo na šinama spuštan vagon pun građe, a izvlačio je iz Slapa na Podzid prazan vagon, dakle bez ikakvog motornog pogona. To su radili posebno kvalifikovani čekrk-majstori. U Slapu su pravljeni splavovi, koje su potomi vrsni splavari, brzom i hitrom Drinom vozili do Beograda. Među splavarima su se naročito isticali; Tabakovići, Vilići, Popovići i dr. iz Slapa, Tatinice i Starog Broda.