www.vozovi.com

Već dugo vremena razmišljam gdje da postavim ovo pitanje. Djelimično sam shvatio kako rade skretnice na pruzi i kako voz prelazi iz jednog kolosjeka u drugi, ali me bune ovi sastavi na skretnicama, kako preko njih točak pređe a da pritome ne izleti kompozicija?

Koliko sam mogao videti mi se baš i nemožemo pohvaliti da imamo veliki broj skretnica za velike brzine 80,100,120 km/h, pa me interesuje zbog čega je to? Predpostavljam djelimično zbog kratkog prostora, malih radijusa itd.

Sljedeće što me znima da li bi mi neko mogao objasniti sve djelove skretnice, popratni instrumentarij itd?

Malo sam zatečen kao moderator...trebao bih nekakvog pisanog materijala, pa da to obradimo kako spada.
Skretnice su pružna postrojenja koja su konstruktorima uvijek bila izazov i strast...tako i meni. Mnogo je verzija skretnica i njihovih podvrsta, a u samom početku bile su skoro nerješiv problem za izumitelje željeznice.
No, da ne bude zabune najveći problem željeznice je bio: Kočenje! Ili kako kočiti čitav voz sa jednoga mjesta, iz kabine strojovođe? To je bilo teže izumiti negoli sve ostalo na željeznici.
Vraćamo se na skretnice.
-Proste i ukrsne
-Lučne ili krivinske
-Jednostruke i dvostruke
-Simetrične i asimetrične
To su neke od podjela skretnica. Jedna moja skretnica, br.5 u D.Potoku po svojoj definiciji spada u prostu, jednostruku, asimetričnu skretnicu...
Molim one koji imaju literature o ovome da to postave, da odgovorimo kolegi!
pozdrav...

Ja reko pisanog materijala, a on odmah grafičkog i sve oslika...Hvala!
Još samo dijelovi, nazivi dijelova skretnice! Ima li to gdje grafički oslikano?
pozdrav...

Najobimnije je ovdje:
http://en.wikipedia.org/wiki/Railroad_switch
Kvaka je u jeziku.
Nemam pojma kako se sta od tih navedenih komponenti zove na nekom od nasih silnih medjusobno, navodno, nerazumljivih jezika.

Al ima i ovo:

http://www.prometna-zona.com/zeljeznick ... tnice.html

S nazivima dijelova i svasta jos nesto a odatle je npr. ovo:

Hvala kolega! Mislim da je ovde skoro sve rečeno.
...a može se nadograđivati...
pozdrav...

Prije rata , u st. Jelina brzina preko skretrnice bila je 100 km/h. Kod nas redovna brzina preko skretnice je 50 km/h , pa zavisnosti od radijusa , pa načina osiguranja skretnice brzina se smanjuje i naj češće ona je 35 km/h.

Ukrsne skretnice koje mogu biti dvostrane (tzv. engleska) i jednostrane (poluengleska).

Masinac wrote:Prije rata , u st. Jelina brzina preko skretrnice bila je 100 km/h. Kod nas redovna brzina preko skretnice je 50 km/h , pa zavisnosti od radijusa , pa načina osiguranja skretnice brzina se smanjuje i naj češće ona je 35 km/h.

Za one neupućene moramo naglasiti da se govori o brzinama koje su dozvoljene pri vožnji u skretanje!
Za vožnju preko skretnica u pravac, u redovnim uslovima je ista kao i na dotičnom odsjeku pruge, ali ne veća od 100 km/h?
Brzina kojom se ulazi u skretanje je ograničena radijusom krivine te skretnice, koja iznosi:
-Za skretnice R=180 m, ta brzina je 35 km/h
-Za skretnice R=200 ta brzina je 40 km/h
-Za skretnice R=300 ta brzina je 50 km/h
-Za skretnice R=500 ta brzina je 65 km/h
-Za skretnice R=1200 ta brzina je 100 km/h
Što znači da je skretnica u Jelini bila izuzetak i za nju je trebalo jako puno prostora....ali je vjerovatno bila potreba za takvom, ne baš uobičajenom skretnicom!
pozdrav...